Anksioznost je prirodan odgovor tijela na stres i neizvjesnost. Svi se s vremena na vrijeme suočavamo s osjećajem zabrinutosti ili straha, no kada ti osjećaji postanu intenzivni, dugotrajni ili ometaju svakodnevni život, govorimo o anksioznom poremećaju. Anksioznost može zahvatiti ljude svih dobnih skupina i društvenih slojeva te značajno utjecati na njihovu kvalitetu života.
Iako se često shvaća kao emocionalni problem, može imati i fizičke manifestacije koje ponekad ostaju neprepoznate. Važno je prepoznati je i pristupiti joj na odgovarajući način kako bi se smanjila njezina štetnost i vratila kontrola nad svakodnevnim aktivnostima.
Što je anksioznost i kako se manifestira
Anksioznost je prirodna reakcija našeg tijela na prijetnju ili opasnost, dio evolucijskog mehanizma preživljavanja. No, kod anksioznih poremećaja, ta reakcija postaje prekomjerna i neprikladna situaciji. Postoji više vrsta anksioznih poremećaja, uključujući:
Generalizirani anksiozni poremećaj (GAD)
Panični poremećaj
Socijalnu anksioznost
Specifične fobije
Svaka vrsta anksioznosti ima svoje specifične okidače, no zajedničko im je osjećaj pretjerane zabrinutosti ili straha koji može trajati mjesecima ili čak godinama.
Često može biti i kronična, a ako se ne prepoznaje i ne liječi, može dovesti do ozbiljnijih mentalnih stanja poput depresije ili nesanice.
Prepoznajte simptome anksioznosti
Simptomi anksioznosti mogu se manifestirati na različite načine, a najčešće uključuju kombinaciju fizičkih, emocionalnih i kognitivnih znakova. Fizički simptomi često uključuju ubrzani rad srca, otežano disanje, znojenje, drhtanje, napetost mišića i vrtoglavicu. Emocionalni simptomi anksioznosti uključuju pretjeranu brigu, osjećaj straha, tjeskobe ili nemira, dok kognitivni simptomi anksioznosti mogu uključivati poteškoće u koncentraciji, stalno vraćanje na negativne misli i osjećaj da situacija izmiče kontroli.
Uobičajeni fizički simptomi anksioznosti uključuju želučane tegobe, znojne ruke ili lupanje srca. Ali to nije sve što anksioznost može učiniti. Također možete primijetiti napetost mišića i bol.
Ovi simptomi anksioznosti mogu značajno utjecati na svakodnevni život, uzrokujući probleme u obavljanju posla, održavanju društvenih odnosa ili jednostavno u uživanju u svakodnevnim aktivnostima.
Psihoterapija kao praktično rješenje problema
Psihoterapija, posebno kognitivno-bihevioralna terapija (KBT), često je prvi korak u liječenju ovog problema. KBT pomaže osobama da prepoznaju negativne obrasce mišljenja i ponašanja koji doprinose anksioznosti te ih zamijene konstruktivnijim pristupima. Terapeut i klijent zajednički rade na razvijanju strategija suočavanja, uključujući tehnike opuštanja, mindfulness i promjenu percepcije stresnih situacija.
Osnove kognitivne bihevioralne terapije | KBT alati za stres, anksioznost i samopoštovanje
Psihoterapija također pruža siguran prostor za istraživanje uzroka anksioznosti i poticanje dugoročne promjene. U nekim slučajevima, psihoterapija se kombinira s lijekovima, kao što su anksiolitici ili antidepresivi, kako bi se postigao optimalan rezultat. U svakom slučaju, nakon prvih simptoma anksioznosti, preporučuje se da posjetitite psihoterapeuta i potražite stručnu pomoć.
