Anksioznost je prirodna reakcija na stres, ali kada postane previše intenzivna, učestala ili dugotrajna, može ometati svakodnevni život i dobrobit osobe. Osobe koje pate od anksioznih poremećaja često se suočavaju s osjećajem unutarnjeg nemira, pretjerane brige, ubrzanog rada srca i fizičke napetosti.
Ova stanja mogu otežati obavljanje svakodnevnih zadataka, smanjiti kvalitetu života i utjecati na odnose s drugima. Psihoterapeut može igrati ključnu ulogu u razumijevanju i upravljanju pvim problemom. Psihoterapija pruža siguran prostor za istraživanje strahova, razvoj zdravih strategija suočavanja i postupno smanjenje simptoma anksioznosti.
Kako prepoznati anksioznost
Anksioznost se može manifestirati na različite načine, ovisno o osobi i situaciji. Iako je povremena zabrinutost normalna, kronična i intenzivna anksioznost može ukazivati na anksiozni poremećaj. Simptomi se mogu podijeliti u tri glavne kategorije:
Emocionalni
Fizički
Ponašajni
Emocionalni simptomi uključuju pretjeranu zabrinutost, osjećaj unutarnje napetosti, razdražljivost i teškoće u koncentraciji. Fizički simptomi mogu uključivati ubrzan rad srca, znojenje, drhtanje, vrtoglavicu, probavne smetnje i napetost mišića.
Ponašajni simptomi uključuju izbjegavanje situacija koje izazivaju tjeskobu, poteškoće sa spavanjem, kompulzivne radnje (poput stalne provjere sigurnosti) i povlačenje iz društvenih interakcija.
Uloga stručnjaka u liječenju anksioznosti
Psihoterapeut može pomoći osobi da razumije korijene svog problema i razvije strategije suočavanja. Kognitivno-bihevioralna terapija (KBT) jedan je od najčešće korištenih pristupa u liječenju anksioznih poremećaja. Fokusira se na prepoznavanje negativnih misli i njihovu zamjenu realističnijim i pozitivnijim obrascima razmišljanja.
Kognitivno-bihevioralna terapija je najčešći tip psihoterapije koja pomaže u upravljanju anksioznosti. KBT za anksioznost uči vas prepoznati i identificirati obrasce mišljenja i ponašanja koji dovode do problematičnih osjećaja. Zatim radite na promjeni misli i svojih reakcija na izazovne situacije.
Uz KBT, psihoterapeuti mogu koristiti i tehnike opuštanja, mindfulness, eksperimentalne vježbe i izlaganje strahovima kako bi klijentima pomogli da smanje osjetljivost na stresne situacije. Individualna terapija omogućuje personalizirani pristup, dok grupna terapija može pružiti osjećaj podrške i zajedništva s osobama koje prolaze kroz slična iskustva.
Kada potražiti pomoć psihoterapeuta
Potražiti pomoć psihoterapeuta nije znak slabosti, već hrabar korak prema poboljšanju mentalnog zdravlja. Ako anksioznost postaje sve prisutnija, ometa svakodnevni život i onemogućava normalno funkcioniranje, važno je razmisliti o razgovoru s profesionalcem. Znakovi da je vrijeme za terapiju uključuju:
Sve više i više tinejdžera doživljava anksioznost i depresiju. Ako ste roditelj djeteta koje se bori s jednim od ovih problema mentalnog zdravlja, može biti teško znati kada potražiti stručnu pomoć. Pogledajte savjet kada potražiti stručnu pomoć za tinejdžere koji se suočavaju s anksioznošću ili depresijom.
Konstantnu zabrinutost koja se ne može kontrolirati
Osjećaj panike ili napadaje panike
Problemi sa snom zbog anksioznih misli
Izbjegavanje situacija zbog straha ili tjeskobe
Fizičke simptome koji nisu povezani s drugim zdravstvenim stanjima
Psihoterapija i psihoterapeut ne samo da pomažu u smanjenju simptoma, već pružaju i dugoročne alate za nošenje sa stresom i izazovima. Pronalazak pravog pishoterapeuta i odgovarajućeg pristupa može biti ključan korak u povratku osjećaja kontrole i unutarnjeg mira.
