Stres na radnome mjestu postao je neizbježna pojava u životu mnogih ljudi, bez obzira na struku ili razinu odgovornosti. Intenzivan tempo, visoka očekivanja, stalna dostupnost i nesigurnost radnog mjesta faktori su koji svakodnevno opterećuju zaposlene. Iako određena razina pritiska može potaknuti motivaciju i učinkovitost, kronični stres dugoročno narušava mentalno i fizičko zdravlje.
Posljedice se ne odražavaju samo na pojedinca nego i na timsku dinamiku, produktivnost i organizacijsku kulturu. Stoga je ključno prepoznati izvore stresa i naučiti kako njima upravljati na zdrav način.
Najčešći uzroci stresa na radnome mjestu
Stres na radnome mjestu može se pojaviti zbog raznih uzroka. Oni mogu biti raznoliki i često se preklapaju. Među najčešćim razlozima nezadovoljstva ističu se:
Neprepoznat trud
Loša komunikacija
Nejasne odgovornosti
Neadekvatna podrška nadređenih
Zaposlenici koji stalno osjećaju pritisak zbog rokova, obima posla ili straha od gubitka radnog mjesta, često razvijaju tjeskobu i osjećaj bespomoćnosti. Dodatni izvori stresa uključuju konflikte među kolegama, rad u smjenama, nedostatak ravnoteže između privatnog i poslovnog života, ali i strah od neuspjeha.
Često se događa da organizacije zanemaruju psihološke potrebe zaposlenih, čime dodatno pogoršavaju atmosferu i otvaraju prostor za kronični stres na radnome mjestu.
Posljedice dugotrajnog stresa
Dugotrajna izloženost stresu može imati ozbiljne posljedice. Na fizičkoj razini javlja se iscrpljenost, glavobolja, problemi s probavom, nesanica i pad imuniteta. Psihički simptomi uključuju razdražljivost, povlačenje iz odnosa, smanjenu koncentraciju i pojavu depresivnih epizoda. Stres utječe i na radni učinak: smanjuje kreativnost, povećava broj pogrešaka i dovodi do češćih izostanaka.
Dugotrajni stres na radnome mjestu može značajno naštetiti i fizičkom i mentalnom zdravlju, dovodeći do stanja poput srčanih bolesti, anksioznosti, depresije i izgaranja. Također može negativno utjecati na radni učinak, što dovodi do smanjene produktivnosti, pa čak i povlačenja s posla.
Dugoročno može dovesti do izgaranja (tzv. burnout), sindroma u kojem osoba osjeća potpunu emocionalnu, mentalnu i fizičku iscrpljenost. Bez pravovremene intervencije, posljedice mogu biti ozbiljne kako za pojedinca, tako i za organizaciju u cjelini.
Strategije za upravljanje stresom
Upravljanje stresom na radnome mjestu zahtijeva sustavan pristup. Prvi korak je samosvijest – prepoznavanje vlastitih reakcija i okidača stresa. Tehnike disanja, pauze tijekom radnog dana, šetnje i fizička aktivnost korisne su za kratkoročno rasterećenje. Dugoročno je važna izgradnja podržavajuće radne okoline. Otvorena komunikacija, jasna struktura zadataka, fleksibilnost i mogućnost savjetovanja s nadređenima doprinose osjećaju kontrole i sigurnosti.
Većina ljudi je u nekom trenutku svoje karijere iskusila stres na radnom mjestu i to im ne čini nikakvu uslugu. Stres doprinosi višem krvnom tlaku i nižem samopoštovanju. Imamo sustav u tri koraka za borbu protiv stresa na radnome mjestu i održavanje zdravlja i razumnosti.
Neki poslodavci uvode i programe psihološke podrške, radionice za razvoj emocionalne otpornosti i poticanje zdravih radnih navika. U konačnici, zdravlje zaposlenika i kvaliteta radne atmosfere trebali bi biti prioritet svakog odgovornog poslodavca i time će se stres na radnome mjestu svesti na minimum.
